Briga za pse: vodič za sretan i zdrav život vašeg ljubimca

No uz tu ljubav dolazi i odgovornost. Udomiti ili kupiti psa znači obvezati se na brigu koja traje deset, petnaest, a ponekad i više godina. Dobra briga za psa ne svodi se samo na punu zdjelu i šetnju oko zgrade. Ona obuhvaća prehranu, kretanje, zdravlje, higijenu, odgoj i, ne manje važno, emocionalnu povezanost. U ovom članku donosimo pregled najvažnijih područja na koja svaki vlasnik treba obratiti pažnju.

Pravilna prehrana – temelj zdravlja

Ono što pas jede izravno utječe na njegovu energiju, kvalitetu dlake, probavu i dugovječnost. Pri odabiru hrane treba uzeti u obzir dob, veličinu, pasminu i razinu aktivnosti psa. Štenci trebaju hranu bogatu bjelančevinama i kalorijama za rast, odrasli psi uravnoteženu prehranu za održavanje, a stariji psi često lakše probavljivu hranu s manje kalorija.

Kvalitetna komercijalna hrana, suha ili vlažna, obično sadrži sve potrebne hranjive tvari. Na deklaraciji potražite meso kao prvi sastojak i izbjegavajte proizvode pune jeftinih punila. Ako se odlučite za domaću ili sirovu prehranu, posavjetujte se s veterinarom kako biste izbjegli manjak vitamina i minerala.

Jednako je važno znati što pas ne smije jesti. Čokolada, grožđe i grožđice, luk, češnjak, alkohol, kofein i zaslađivač ksilitol mogu biti otrovni, a kuhane kosti mogu se rascijepiti i ozlijediti probavni sustav. Hranite psa u redovitim obrocima, pazite na veličinu porcija i ne pretjerujte s poslasticama. Pretilost je jedan od najčešćih zdravstvenih problema kod pasa i skraćuje im život. Svježa i čista voda mora uvijek biti dostupna.

Kretanje i tjelovježba

Svakom psu potrebna je svakodnevna tjelesna aktivnost, no njezina količina ovisi o pasmini i temperamentu. Radne i lovačke pasmine poput border collieja, labradora ili haskija trebaju i do dva sata aktivnosti dnevno, dok će mirnijim pasminama, poput mopsa ili francuskog buldoga, biti dovoljne kraće šetnje.

Šetnja nije samo fizička vježba. Njuškanje, istraživanje novih mjesta i susreti s drugim psima pružaju psu prijeko potrebnu mentalnu stimulaciju. Pas koji se ne kreće dovoljno često postaje nemiran i frustriran te sklon destruktivnom ponašanju: grize namještaj, pretjerano laje ili kopa.

Uz šetnje uvedite i igru: bacanje loptice, povlačenje užeta, skrivanje poslastica ili interaktivne igračke koje potiču razmišljanje. Ljeti izbjegavajte šetnje u najtoplijem dijelu dana jer se psi lako pregriju, a vrući asfalt može opeći jastučiće šapa. Zimi malim i kratkodlakim psima može zatrebati kaputić.

Zdravlje i veterinarska skrb

Redoviti posjeti veterinaru ključni su za prevenciju bolesti. Odrasli pas trebao bi na pregled barem jednom godišnje, a stariji psi i dvaput godišnje. Tijekom pregleda veterinar može na vrijeme uočiti probleme sa zubima, srcem, zglobovima ili kožom, dok su još lako rješivi.

Cijepljenje štiti psa od opasnih zaraznih bolesti poput štenećaka, parvoviroze i bjesnoće. U Hrvatskoj su cijepljenje protiv bjesnoće i označavanje mikročipom zakonska obveza. Mikročip ujedno uvelike povećava šanse da se izgubljeni pas vrati kući.

Ne zaboravite ni zaštitu od nametnika. Buhe, krpelji i unutarnji paraziti nisu samo neugodni, nego mogu prenositi ozbiljne bolesti poput babezioze ili lišmanijoze, a u toplijim krajevima i dirofilarioze (srčanog crva). Veterinar će vam preporučiti odgovarajuće preparate i raspored primjene.

Pratite ponašanje svog psa. Gubitak apetita, pospanost, povraćanje, proljev, pretjerana žeđ, šepanje ili nagle promjene raspoloženja mogu biti znak bolesti. Vi najbolje poznajete svog ljubimca, stoga ne ignorirajte promjene. Bolje je provjeriti nego zakasniti.

Razmislite i o kastraciji ili sterilizaciji. Osim što sprječava neželjena legla i pomaže smanjiti broj napuštenih životinja, zahvat može smanjiti rizik od nekih tumora i infekcija.

Njega i higijena

Njega dlake ovisi o pasmini. Dugodlake pse treba češljati nekoliko puta tjedno kako se dlaka ne bi zapetljala, dok je kratkodlakima dovoljno povremeno četkanje. Četkanje uklanja mrtvu dlaku, potiče cirkulaciju i prilika je da provjerite ima li na koži krpelja, rana ili kvržica.

S kupanjem ne treba pretjerivati. Najčešće je dovoljno jednom u nekoliko tjedana ili kad se pas zaprlja, i to isključivo šamponom za pse, jer ljudski šampon može isušiti njihovu kožu.

Nokte treba redovito skraćivati; ako čujete kako lupkaju po podu, vrijeme je za rezanje. Uši provjeravajte jednom tjedno, osobito kod pasmina s klempavim ušima, i očistite ih ako primijetite nečistoću ili neugodan miris. Često se zanemaruje higijena zubi, a zubni kamenac i upale desni vrlo su česti kod pasa. Redovito pranje zubi četkicom i pastom za pse te prikladne grickalice mogu spriječiti bol i skupe zahvate.

Odgoj i socijalizacija

Dobro odgojen pas sretniji je pas, a i život s njim mnogo je lakši. S odgojem treba početi što ranije, ali nikad nije kasno. Osnovne naredbe poput „sjedi”, „mirno”, „dođi” i „pusti” nisu samo trikovi – u opasnoj situaciji mogu psu spasiti život.

Najučinkovitija metoda je pozitivno potkrepljenje: nagrađujte željeno ponašanje poslasticom, pohvalom ili igrom. Kažnjavanje, vikanje i fizička sila narušavaju povjerenje i često stvaraju strah ili agresiju. Budite dosljedni – svi članovi obitelji trebaju koristiti iste naredbe i pravila.

Socijalizacija je posebno važna kod štenaca, otprilike između trećeg i četrnaestog tjedna života. U tom razdoblju pas bi trebao na siguran i ugodan način upoznati različite ljude, pse, zvukove, mjesta i situacije. Dobro socijaliziran pas bit će samopouzdaniji i manje sklon strahu i agresiji u odrasloj dobi. Škola za pse ili rad s educiranim trenerom mogu biti velika pomoć.

Emocionalne potrebe

Psi su društvene životinje koje su se tisućama godina razvijale uz čovjeka. Trebaju vašu pažnju, blizinu i vrijeme. Pas koji je dugo sam može razviti separacijsku anksioznost, koja se očituje zavijanjem, uništavanjem stvari ili nečistoćom u kući. Ako dugo radite, razmislite o šetaču pasa, pomoći susjeda ili vrtiću za pse.

Osigurajte psu vlastiti kutak – udoban ležaj na mirnom mjestu gdje se može povući i odmoriti. Rutina mu također pruža osjećaj sigurnosti: obroci, šetnje i spavanje u približno isto vrijeme svakoga dana smanjuju stres.

Najvažnije od svega je zajedničko vrijeme. Maženje, igra, učenje novih trikova ili samo mirno sjedenje jedno uz drugo jačaju vašu povezanost i čine psa sretnim.

Zaključak

Briga za psa zahtijeva vrijeme, trud i novac, ali ono što dobivate zauzvrat neprocjenjivo je: odanost, radost i ljubav bez uvjeta. Pravilna prehrana, dovoljno kretanja, redovita veterinarska skrb, njega, strpljiv odgoj i puno pažnje temelji su dugog i sretnog psećeg života. Ako se tek spremate postati vlasnik, iskreno razmislite o svojim mogućnostima i načinu života. A ako tražite novog prijatelja, razmislite o udomljavanju iz skloništa, gdje mnogi divni psi čekaju svoju priliku za topao dom.